Porezne i ostale novosti

By domo. Filed in Porez  |   
Home Share on Facebook! Share on LinkedIn! Tweet this! 

Ø Izdavanje računa. Sadržaj računa propisan je Općim poreznim zakonom, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, Pravilnikom o porezu na dohodak i Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Slijedom odredbi navedenih Zakona i Pravilnika, svaki račun obvezno sadrži slijedeće elemente:

1. broj i datum izdavanja računa,

2. ime i prezime (naziv), OIB poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge, odnosno adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta vlasnika odnosno nositelja zajedničke djelatnosti,

3. naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice, naziv radnje, poslovne jedinice i sl.)

4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga,

5. ukupni iznos naknade i poreza razvrstanih po poreznoj stopi,

Porezni obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz navedene elemente računa, moraju navesti i dodatne elemente računa:

6. PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja),

7. ime i prezime (naziv), adresu, OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca),

8. datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma u računu za predujam, ako se taj datum može odrediti i ako se razlikuje od datuma izdavanja računa,

9. jediničnu cijenu bez PDV-a odnosno iznos naknade za isporučena dobra ili obavljene usluge, razvrstane po stopi PDV-a,

10. popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu,

11. stopu PDV-a,

12. iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako se primjenjuje posebni postupak za koji je u smislu ovoga Zakona taj podatak isključen,

13. zbrojni iznos naknade i PDV-a,

Obveznici fiskalizacije obvezni su na računu navesti i slijedeće elemente:

14. vrijeme izdavanja računa (sat i minuta),

15. oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju,

16. oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo,

Obveznici fiskalizacije izdavanja računa obvezni su osigurati evidentiranje i sljedećih elemenata:

17. jedinstveni identifikator računa (JIR),

18. zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije (ZKI).

Za obavljene isporuke dobara i usluga u tuzemstvu porezni obveznik mora u računu iskazivati OIB. Za transakcije unutar Europske unije porezni obveznik mora u računu iskazivati PDV
identifikacijski broj.
Iznosi na računima iskazuju se u kunama i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se usklađuje iskazan u kunama uz primjenu
srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze. Računi se moraju iskazivati u kunama i u slučaju kada se radi o isporukama koje su oslobođene PDV-a.

Na računu se mora obavezno navesti posebnost postupka ili osnova osobođenja, ako se radi o posebnom poreznom tretmanu isporuke dobra i usluga.
Ako je račun ili dio računa plaćen predujmom, pri isporuci dobara odnosno obavljanju usluge izdaje se račun u kojem porezni obveznik od obračunanog PDV-a po tom računu umanjuje PDV
obračunan na primljeni predujam. Na tom računu porezni obveznik navodi i broj izdanog računa za primljeni predujam.

Prema novom zakonu, poduzetnici mogu odbijati PDV i na temelju maloprodajnih računa, ako ne prelaze 700 kn, samo ako je na njima napisano ime i OIB kupca.

Ø Nije vise potrebno voditi nadzornu knjigu za stjecanje i isporuke dobara u druge države članice Europske unije. Isporuke dobara unutar Europske unije porezni obveznik iskazuje u Knjizi izdanih računa, Zbirnoj prijavi i prijavi PDV-a. U vezi sa isporukama dobara unutar Europske unije porezni obveznik isporučitelj dokazuje računom, otpremnicom ili drugim dokumentom iz kojeg je razvidno da se odnosi na otpremu ili prijevoz dobara i usluga navedenih u računu, da je dobro otpremljeno ili prevezeno u drugu državu članicu. Za uvoz i izvoz iz zemalja van EU vodi se i dalje Nadzorna knjiga.

Ø Novi način izračuna zateznih kamata od 30.lipnja 2013. Stopa zateznih kamata na odnose proizašle iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava prema izmijenjenim odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi jednaka je “referentnoj stopi” uvećanoj za 8 postotnih poena. Referentna stopa jest osnovna kamatna stopa za kašnjenje s plaćanjem a jednaka je prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima koja je izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu umanjenoj za 1 postotni poen. Prema objavi HNB-a, “prosječna kamatna stopa” (za referentno razdoblje od 1. 12. 2012. godine do 31. 5. 2013. godine), iznosi 5,40%. pa je stoga “referentna stopa” 4,40% ).

Zakonska zatezna kamatna stopa, u odnosima između poduzetnika te poduzetnika i osoba javnog prava od 30. lipnja 2013. je 12,40 % (5,40-1+8), umjesto dosadašnjih 15%. Promijenjena je i stopa dopuštene ugovorene zatezne kamate u poslovnim transakcijama između poduzetnika koja ne može bitii veća od zakonske zatezne kamate koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Ako su zatezne kamate ugovorene, a nije određena njihova stopa, obračunavaju se zakonske zatezne kamate.
Ø Prijenos porezne obveze u graditeljstvu. Riječ je o „obrnutom postupku oporezivanja“ prema kojem se porezna obveza prenosi na primatelja isporuke i on je obvezan obračunati PDV. Prijenos porezne obveze u graditeljstvu propisan je člankom 75. stavcima 2. i 3. Zakona o PDV-u. Prema odredbi članka 152. Pravilnika građevinskim uslugama iz članka 75. stavka 3. točke a) Zakona uključujući usluge održavanja, rekonstrukcije i uklanjanja građevina, popravaka i čišćenja, osobito se smatraju:
– usluge projektiranja i drugi poslovi u vezi s građevinskim objektom
– pripremni radovi na gradilištu, radovi na rušenju objekta ili njegovih dijelova
– izgradnja građevinskih objekata ili njihovih dijelova
– instalacijski radovi
– završni građevinski radovi
– održavanje, renoviranje i popravak objekta ili njegovih dijelova, uključujući čišćenje, keramičarske, tapetarske i parketarske radove
– pružanje usluga nadzora
– postavljanje ili sklapanje strojeva ili opreme koji nakon postavljanja ili sklapanja postaju nepokretna imovina
– iznajmljivanje strojeva i opreme za izgradnju ili rušenje, s rukovateljem
– svaka usluga koja uključuje isporuku pokretnina i njihovu ugradnju u nekretnine tako da pokretnina stječe svojstva nekretnine
– ustupanje osoblja, ako osoblje obavlja građevinske usluge.

Isto se odnosi i na primljene predujmove za građevinske usluge. Stoga na računima izdanim za predujmove dane nakon 01.07.2013. isporučitelj neće obračunati PDV.

Naručitelji građevinskih usluga koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, odnosno ne obavljaju oporezive isporuke, ne mogu primijeniti postupak prijenosa porezne obveze.

Porezni obveznik koji PDV obračunava prema izdanim računima može odbiti PDV obračunan temeljem prijenosa porezne obveze kod računa s oznakom R2 neovisno o tome je li takav račun plaćen.

Ø Europska kartica zdravstvenog osiguranja. Priključenjem Hrvatske EU od 1. srpnja 2013. osobe koje imaju status osiguranika prema hrvatskim propisima, prilikom boravka u zemljama članicama EU nisu obvezne plaćati posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu. To se odnosi na sve slučajeve boravka u zemljama EU- službeni put, izaslanstvo odnosno boravak u inozemstvu po bilo kojoj drugoj osnovi. Zdravstvena zaštita za vrijeme boravka u tim zemljama će se ostvariti na temelju izdane Europske zdravstvene kartice, koju treba pribaviti prije odlaska u zemlje EU.

Za države članice Europskog ekonomskog prostora (Island, Lihtenštajn i Norveška) te Švicarsku, do daljnjeg se NE primjenjuju europski pravni propisi o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, stoga za odlazak u navedene države za sada je preporuka sklopiti policu putnog osiguranja.

Za treće zemlje odnosno zemlje koje nisu članice EU i dalje ostaje obveza plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.

Ø Označavanje proizvoda ulaskom u EU. Danom pristupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije obavijest o proizvodu na koji se primjenjuju odredbe članka 17. Zakona o zaštiti potrošača više ne mora sadržavati oznaku o zemlji podrijetla proizvoda, a podaci na obavijesti o proizvodu mogu biti napisani na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom ili nekim drugim jezikom, znakovima, simbolima ili piktogramima lako razumljivim potrošaču (primjerice nekim od jezika država članica Europske unije).

Koji podaci trebaju stajati u obavijesti o proizvodu ovisit će o svakom pojedinom proizvodu i posebnostima kao npr.hrana, ali svakako su to:
– podaci o osnovnim obilježjima proizvoda (naziv, vrsta i tip proizvoda, materijal od kojeg je proizvod proizveden ili sirovinski sastav, veličina i/ili dimenzije proizvoda i drugo ako je potrebno
za što jasnije identificiranje proizvoda)

– identitetu i sjedištu trgovca (tvrtka, naziv ili ime, te ako je potrebno adresa i identitet osobe u čije ime nastupa)

Ø Plaćanje naknada za gospodarenje otpadom. Stjecatelji dobara iz EU (naknade za ambalažu, baterije, automobile, ulje i sl.) uz prijavu PDV dostavljaju i podatke o tim dobrima na propisanim obrascima. Plaćanje naknada za gospodarenje otpadom plaćaju se na temelju tih izvješća. Promjenama čl. 16. st. 10. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05.,115. do 86/13.), utvrđena je obveza proizvođača (proizvođač, uvoznik i stjecatelj iz EU) da prilikom podnošenja prijave poreza na dodanu vrijednost Poreznoj upravi dostavi podatke o vrsti i količini ambalaže na obrascu PPA koji čini sastavni dio navedenog Pravilnika, a plaćanja Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost će se obaviti na temelju tih podataka kao i drugih evidencija koje vodi obveznik.

PDV – bitno od 01.07.2013.

· Za poslovanje u EU poduzetnici moraju imati PDV identifikacijski broj (stjecanja iznad 77.000 kn)

· Račun se mora izdati najkasnije do 15. u mjesecu za isporuke dobara i usluga za prethodni mjesec. Porezni obveznik, obrtnik, uz oznaku R-2 mora navesti »obračun prema naplaćenoj naknadi«. U slučaju kada je primatelj dobara ili usluga obvezan platiti PDV isporučitelj (izvođač, podizvođač) u računu mora navesti »prijenos porezne obveze« ili engleski izraz „Reverse Charge“. U slučaju posebnog postupka oporezivanja putničkih agencija u računu se mora navesti „posebni postupak oporezivanja – putničke agencije“.

· Porezni obveznici koji obavljaju transakcije unutar EU automatski su mjesečni obveznici PDV-a ( ako su prijavljeni u sustav PDV-a )

· Prijava PDV-a predaje se elektroničkim putem do 20. za prethodni mjesec ili kvartal nadležnoj ispostavi Porezne uprave a plaća se do kraja mjeseca.

· Porezni obveznici koji obavljaju transakcije unutar EU obvezna je podnijeti Zbirnu prijavu za isporučena dobra i usluge te Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije elektroničkim putem do 20. za prethodni mjesec nadležnoj ispostavi Porezne uprave

· U graditeljskoj djealtnosti obveza obračuna PDV-a nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim radovima od strane nadzornog tijela (ako postoji obveza ovjere nadzornog tijela). Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom obračunskog razoblja koji slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija.

· Porezni obveznik može elektroničkim putem www.eusustavi.porezna-uprava.hr/wps/myportal zatražiti povrat plaćenog PDV-a iz zemalja članica EU u kojima su nastali poslovni troškovi kao npr. Cestarine, gorivo, noćenje i sl.

FISKALIZACIJA – bitno od 01.07.2013.

· od 01.07.2013. svi smo obveznici fiskalizacije, pri čemo razlikujemo “stvarne” i “nestvarne” obveznike fiskalizacije

· Svi obveznici fiskalizacije moraju: 1. donijeti interni akt kojim se popisuju sve poslovne prostorije u kojima se obavlja djelatnost, OIB, način označavanja prostora, adresa, tip posl. prostora , radno vrijeme, radni dani, datum početka primjene ( primjer u prilogu ) 2. donijeti odluku o blagajničkom maksimumu ( primjer u prilogu ) 3. prilagoditi sadržaj računa 4. postaviti upozoravajuće naljepnice o obvezi izdavanja i primanja računa ( prema zakonu o PDV-u i Zakonu o fiskalizaciji)

· “stvarni” obveznici fiskalizacije posluju sa gotovinom i karticama u naplati i moraju nabaviti digitalni certifikat od fine, nabaviti aplikaciju za elektroničko poslovanje, povezati naplatni uređaj na internet radi razmjene podataka sa poreznom upravom

· u fiskalizaciji broj računa se sastoji od tri odvojene znamenke ,npr: za račun broj 5 , poslovnicu 1 , naplatni uređaj 1, je 5-1-1obvezna oznaka ili naziv načina plaćanja,oznaka operatera,datum i vrijeme nastanka računa,i za one koji rade sa gotovinom zaštitni kod izdavatelja računa, i JIR koji se dobije od porezne uprave u postupku fiskaliziranja računa

· ponovno postoji Blagajnički maksimum a to je maksimalni iznos gotovine koju smije poduzetnik imati u blagajni/blagajnama. Bilo da se radi o Glavnoj blagajni ili Blagajni prodajnih mjesta, saldo blagajne čini razlika svih gotovinskih uplata i i isplata i ne smije prelaziti Blagajnički maksimum. Prema Zakonu o fiskalizaciji poduzeća sa manje od 10 zaposlenih, ukupnog godišnjeg prihoda do 2 mil€, ukupne kative ili dugotrajne imovine do 2 mil€, može imati Blagajnički maksimum do 10.000 kn.

Comments are closed.